FOTO, VIDEO / Trump dobio odgovor, što slijedi? "Iranci, nemojte koristiti vlakove, riskirate živote"

Iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamenei, prema obavještajnim procjenama, nije sposoban obavljati dužnost i nalazi na liječenju u svetom gradu Qomu, javlja The Times. Više OVDJE.

Iran i Izrael razmjenjivali su napade, a Teheran je odbio ponovno otvoriti Hormuški tjesnac i prihvatiti sporazum o prekidu vatre uoči roka koji je postavio američki predsjednik Donald Trump da pristane na njegove zahtjeve ili će biti "uništen", piše agencija Reuters. Više OVDJE.

Na azijskim se burzama u utorak trguje oprezno, a cijene su nafte porasle, dok ulagači čekaju istek roka koji je Washington zadao Teheranu za dogovor o primirju i otvaranje Hormuškog tjesnaca.

MSCI indeks azijsko pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u plusu 0,4 posto.

Pritom su cijene dionica u Japanu, Šangaju i Indiji pale između 0,1 i 0,5 posto, dok su u Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,1 i 1,4 posto. U Hong Kongu se zbog blagdana ne radi.

Na azijskim burzama vlada oprez dok ulagači čekaju razvoj situacije na Bliskom istoku.

Podršku tržištima pružaju jučerašnji blagi rast Wall Streeta i vijesti o pregovorima između SAD-a i Irana o primirju, koji se vode preko posrednika. Washington je postavio svoje uvjete za primirje, dok je Teheran zatražio trajni mir i za to postavio protuprijedloge.

Kompromis se još ne nazire, pa predsjednik SAD-a Donald Trump prijeti još žešćim napadima na Iran, ako se do utorak ne otvori Hormuški tjesnac, ključna točka za izvoz nafte s Bliskog istoka.

Otvori li se taj tjesnac, cijene bi nafte pale, što bi ublažilo strahovanja ulagača od jačanja inflacije i usporavanja rasta gospodarstva.

„Pratimo odbrojavanje do isteka Trumpovog roka i ne može se predvidjeti što će se dogoditi. Hrabriji ulagači klade se na jednu ili drugu opciju, dok se ostali osiguravaju od rizika ili se drže podalje od tržišta. Nema puno toga što ulagači mogu učiniti osim čekati razvoj događaja”, objašnjava Kyle Rodda, analitičar u tvrtki Capital.com.

Cijene nafte znatno porasle

A dok se čeka hoće li Hormuški tjesnac biti otvoren, cijene su nafte porasle. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros ojačala 1,66 posto, na 111,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 3,34 posto, na 116,15 dolara.

Dolar blago ojačao

Dolar je, pak, blago ojačao prema košarici valuta.

Dolarov indeks porastao je jutros 0,04 posto, na 100,06 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti ojačao 0,04 posto, na 159,75 jena.

Američka je valuta blago ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula 0,05 posto, na 1,1535 dolara.

Izraelska vojska objavila je priopćenje u kojem upozorava Irance da, radi svoje "sigurnosti", ne koriste vlakove do 21 sat po lokalnom vremenu.

"Vaša prisutnost u vlakovima i u blizini željezničkih pruga ugrožava vaš život", poručila je vojska na svom X računu na perzijskom jeziku.

Demokratska kongresmenka Yassamin Ansari podnijela je prijedlog za opoziv američkog ministra obrane Petea Hegsetha, dok nastavlja dovoditi u pitanje zakonitost vojne operacije protiv Irana.

"Ono što smo vidjeli od Trumpove administracije ovog vikenda bilo je apsolutno zastrašujuće i potresno", rekla je Ansari, koja je iranskog porijekla.

"Prijetnje iranskoj civilnoj infrastrukturi i cijeloj državi Iran su nestvarne i apokaliptične", rekla je.

"Iran je zemlja od 90 milijuna ljudi, a prijetiti im uništenjem je monstruozan ratni zločin."

Kazala je da je Hegseth "omogućavatelj" rata i odgovoran za vođenje "bezumnog vojnog djelovanja", za koje tvrdi da je već ubilo tisuće civila, kao i nekoliko pripadnika američke vojske.

Zastupnica iz Arizone dodala je da je Hegseth "više puta prekršio" ustav, uključujući ignoriranje Kongresa i, kako je opisala, "namjerno ciljanje" civilne infrastrukture.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da ga "uopće ne brine" mogućnost počinjenja ratnih zločina dok ponovno prijeti napadima na iransku infrastrukturu.

"Ne brine me to. Znate što je ratni zločin? Imati nuklearno oružje", rekao je Trump sinoć u Bijeloj kući. Ponovio je prijetnje da će uništiti mostove i elektrane ako Iran do zadanog roka ne otvori Hormuški tjesnac.

Novi zakon omogućuje izraelskim sudovima da službeno izriču smrtnu kaznu Palestincima, no ta je stvarnost već normalizirana: od listopada 2023. više od 80 Palestinaca umrlo je u izraelskom pritvoru uslijed dokumentiranog zlostavljanja, a tisuće drugih drže se u pritvorskim objektima koji su zapravo postali mreža logora za mučenje, kažu iz izraelskog B'Tselema.

Naša direktorica za međunarodno zagovaranje, Sarit Michaeli, govorila je za Democracy Now o tome kako ovaj zakon institucionalizira pogubljenje Palestinaca, gotovo potpunu nekažnjivost koju uživa svatko tko nanosi štetu Palestincima te novi pad u politici korištenja smrtonosne sile i sustavne represije.

Rat na Bliskom istoku dovest će do više inflacije i sporijeg globalnog rasta, izjavila je u ponedjeljak čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva za Reuters uoči planirane objave prognoze za svjetsko gospodarstvo.

Rat je izazvao najveći poremećaj u globalnoj opskrbi energijom ikada nakon što je iranska blokada Hormuškog tjesnaca, ključnog za transport petine svjetske nafte i plina, zaustavila milijune barela naftne proizvodnje. Čak i ako se sukob brzo riješi, MMF će smanjiti svoju prognozu gospodarskog rasta i povisiti izglede za inflaciju, rekla je izvršna direktorica MMF‐a Kristalina Georgieva.

Očekuje se da će rat dominirati raspravama među financijskim dužnosnicima iz cijelog svijeta na proljetnim sastancima MMF‐a i Svjetske banke u Washingtonu idućeg tjedna.

Fond bi 14. travnja trebao objaviti niz scenarija, a krajem ožujka već je signalizirao moguće snižavanje prognoza, navodeći asimetrični šok rata i strože financijske uvjete.

Georgieva je rekla da je MMF bez rata očekivao malo poboljšanje svoje projekcije globalnog rasta od 3,3 posto u 2026. i 3,2 posto u 2027., dok se gospodarstva nastavljaju oporavljati od pandemije.

"Umjesto toga, svi putevi sada vode prema višim cijenama i sporijem rastu. Nalazimo se u svijetu povišene neizvjesnosti", rekla je Georgieva, navodeći geopolitičke napetosti, tehnološki napredak, klimatske šokove i demografske promjene.

To znači da nakon što se oporavimo od ovog šoka, dodala je, moramo držati oči otvorene za sljedeći.

Georgieva je također navela da je rat smanjio globalnu opskrbu naftom za 13 posto, a učinak se prelijeva na isporuke nafte i plina te na povezane lance opskrbe poput helija i gnojiva.

Čak će i brz završetak neprijateljstava i brz oporavak rezultirati "relativno malim" snižavanjem prognoze rasta i povećanjem prognoze inflacije, dodala je, a ako se rat oduži, učinak na inflaciju i rast bit će veći.

Siromašne zemlje bit će najteže pogođene

Siromašne, ranjive zemlje bez energetskih rezervi bit će najteže pogođene, dodala je Georgieva, napominjući da mnoge zemlje imaju vrlo malo ili nimalo fiskalnog prostora da pomognu svom stanovništvu da izdrži poskupljenja uzrokovana ratom, što zauzvrat povećava rizik od društvenih nemira.

Georgieva je navela kako su neke zemlje već zatražile financijsku pomoć, ali ih nije imenovala. Rekla je da bi MMF mogao proširiti neke postojeće programe kreditiranja kako bi zadovoljio potrebe zemalja, a čak 85 posto članica MMF‐a su uvoznici energije.

Široke energetske subvencije nisu rješenje, dodala je, pozivajući kreatore politika da izbjegavaju državne isplate koje bi mogle dodatno potaknuti inflacijske pritiske.

Učinak je asimetričan, najteže pogađa zemlje uvoznice energije, ali čak i izvoznici energije poput Katara osjećaju posljedice iranskih napada na njihove proizvodne pogone.

Katar zbog štete očekuje da će mu trebati tri do pet godina da obnovi 17 posto svoje proizvodnje prirodnog plina, istaknula je Georgieva, dok je Međunarodna agencija za energiju izvijestila da su 72 energetska postrojenja oštećena u ratu, od kojih je trećina pretrpjela značajnu štetu.

"Čak i ako bi rat prestao danas, i dalje bi postojao negativan učinak na ostatak svijeta", upozorila je.

Između ostalog, Svjetski program za hranu (WFP) rekao je sredinom ožujka da će milijuni ljudi biti suočeni s akutnom glađu ako se rat nastavi do lipnja. Georgieva je rekla da MMF zasad ne vidi prehrambenu krizu, ali i da bi do nje bi moglo doći ako će isporuka gnojiva biti poremećena.

Vijeće sigurnosti UN‐a trebalo bi u utorak glasovati o rezoluciji kojom bi se zaštitila komercijalna plovidba u Hormuškom tjesnacu, ali u znatno ublaženom obliku nakon što se Kina, koja ima pravo veta, usprotivila odobravanju uporabe sile, rekli su diplomati.

Cijene nafte porasle su otkako su SAD i Izrael krajem veljače napali Iran, što je izazvalo sukob koji traje više od pet tjedana i u kojem je Teheran uglavnom zatvorio tjesnac, ključnu energetsku arteriju.

Nastojanja Bahreina, koji trenutačno predsjeda 15‐članim Vijećem, da osigura usvajanje rezolucije uključivala su više nacrta kojima se nastojalo prevladati protivljenje Kine, Rusije i drugih. Najnovija verzija, u koju je Reuters imao uvid, izostavlja svako izričito odobrenje uporabe sile.

Umjesto toga, tekst "snažno potiče države zainteresirane za korištenje komercijalnih pomorskih ruta u Hormuškom tjesnacu da koordiniraju napore, obrambene prirode i razmjerne okolnostima, kako bi pridonijele osiguravanju sigurnosti i zaštite plovidbe kroz tjesnac".

Navodi se da bi takvi doprinosi mogli uključivati "pratnju trgovačkih i komercijalnih brodova", a tekst također podržava napore "da se odvrate pokušaji zatvaranja, ometanja ili zadiranja u međunarodnu plovidbu kroz Hormuški tjesnac".

Diplomati su rekli da ublažena verzija ima veće izglede za prolazak, ali i dalje nije jasno hoće li uspjeti. Za usvajanje je potrebno najmanje devet glasova za i bez veta pet stalnih članica - Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i SAD‐a.

Bahrein, koji u svojim nastojanjima ima potporu drugih arapskih država Zaljeva i Washingtona, prošlog je četvrtka objavio nacrt kojim bi se odobrila "sva potrebna obrambena sredstva" za zaštitu komercijalne plovidbe, ali je glasovanje o tome odgođeno u petak i subotu.

Bahrein je ranije već uklonio izričitu referencu na obvezujuću provedbu.

Prošlog četvrtka Kina se usprotivila rezoluciji koja bi odobrila uporabu sile, rekavši da bi to značilo "legitimiziranje nezakonite i neselektivne upotrebe sile, što bi neizbježno dovelo do daljnje eskalacije i ozbiljnih posljedica".

Iran je u ponedjeljak poručio da želi trajan kraj rata i odupro se pritisku da se ponovno otvori tjesnac, dok je američki predsjednik Donald Trump upozorio da bi zemlja mogla biti "uništena" ako ne ispuni njegov rok do utorka navečer za postizanje dogovora.

Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je u nedjelju, nakon razgovora sa svojim ruskim kolegom, da je Kina spremna nastaviti suradnju s Rusijom u Vijeću sigurnosti i ulagati napore u smirivanje situacije na Bliskom istoku.

Wang je rekao da je temeljni način rješavanja pitanja tjesnaca što skorije postizanje prekida vatre. Kina je najveći svjetski kupac nafte koja prolazi kroz Hormuški tjesnac.

Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica porasle jer se ulagači nadaju popuštanju krize na Bliskom istoku, s obzirom na pregovore između SAD-a i Irana, no skroman obujam trgovanja pokazuje da se trgovalo oprezno.

Dow Jones ojačao je 0,36 posto, na 46.669 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,45 posto, na 6.612 bodova, a Nasdaq indeks 0,54 posto, na 21.996 bodova.

Podršku tržištu pružile su vijesti o pregovorima između SAD-a i Irana o primirju, koji se vode preko posrednika. Washington je postavio svoje uvjete za primirje, dok je Teheran izašao s protuprijedlozima.

Kompromis se još ne nazire, pa predsjednik SAD-a Donald Trump prijeti još žešćim napadima na Iran, ako se do utorak ne otvori Hormuški tjesnac, ključna točka za izvoz nafte s Bliskog istoka.

Otvori li se taj tjesnac, cijene bi nafte pale, što bi ublažilo strahovanja ulagača od jačanja inflacije i usporavanja rasta gospodarstva.

Posljednji makroekonomski podaci o zapošljavanju u SAD-u i aktivnostima u uslužnom sektoru pokazuju da najveće svjetsko gospodarstvo i dalje stabilno raste.

No, kako su od početka rata SAD-a i Izraela protiv Irana, koji traje već pet tjedana, cijene nafte porasle, a time i inflacija, splasnule su nade ulagača da će američka središnja banka ove godine smanjiti kamatne stope. A to je već dulje vrijeme glavna poluga rasta američkih burzovnih indeksa.

Zbog svega toga ulagači su oprezni, na što ukazuje ispodprosječan obujam trgovanja. Na američki je burzama vlasnika jučer zamijenilo oko 14,8 milijardi dionica, dok je prosječni obujam u posljednjih 20 dana iznosio oko 19,5 milijardi.